Kompostiranje
Što je kompostiranje?
Kompostiranje je prastara metoda pretvaranja organskih ostataka tvari u plodni humus. Tako iz organskog otpada nastaju vrijedne organske tvari koje poboljšavaju strukturu tla, pomažu zadržavanju vlage, tlo čine prozračnijim, povećavaju mikrobiološku aktivnost tla, obogaćuju ga hranjivim sastojcima te povećavaju otpornost biljaka na nametnike i bolesti.
Proces kompostiranja je ključni segment postupanja s biootpadom i povrata biorazgradivih ostataka tvari u novu uporabu. Kompostiranje je prirodni proces recikliranja organskih tvari pri kojem se odvija kontrolirana biološka dekompozicija, pretvorba i preoblikovanje organske mase u razmjerno stabilnu organsku tvar i humus. U tom procesu pretvorbe biorazgradivog komunalnog otpada u kompost troši se voda i kisik, a oslobađa se toplina.
Kako kompostirati?
1.
Komposter postavljamo na sjenovito mjesto.2.
Da bi suvišna tekućina mogla otjecati, u komposter najprije položimo sloj od 20-tak cm krupnijeg materijala (grančica, pruća…) usitnjenih do veličine palca. Zatim nastavimo s odlaganjem pripremljenog biootpada.3.
Biootpad za kompostiranje pripremamo tako da ga što bolje usitnimo (do 5 cm). Uvijek miješamo svježi, vlažni, zeleni biootpad (npr. kuhinjski otpad) sa suhim i drvenastim (npr.suho lišće, grančice, piljevina, male količine usitnjenog kartona, papira). Time osiguravamo dobar odnos hranjivih sastojaka i optimalnu vlažnost.4.
U prvo vrijeme odloženi biootpad pospemo vrtnom zemljom ili gotovim kompostom. To će pospješiti procese razgradnje kompostnog materijala.5.
Pokošenu travu prethodno ostavimo da se prosuši. Kompostiramo je u vrlo tankim sloju zbog opasnosti od truljenja. Vlažnu travu odlažemo pomiješanu sa suhim materijalom, npr. suhim lišćem, usitnjenim kartonskim kutijama za jaja i sl.6.
Premalo ili previše vlage je štetno. Vlažnost provjeravamo tako da iz sredine hrpe uzmemo šaku kompostiranog materijala i čvrsto stisnemo. Iz šake ne smije curiti voda, a materijal mora poprimiti oblik grude, tj. ne smije se rasipati.7.
Vilama povremeno izmiješamo i rastresemo sadržaj kompostera kako bi se kompostirani materijal prozračio.VAŽNO:
BIOOTPAD USITNITI – IZMIJEŠATI – KONTROLIRATI VLAŽNOST –POVREMENO RASTRESTI!Pažnja!
| Što se smije kompostirati | Što se ne smije kompostirati |
|---|---|
|
|
1Što učiniti ako nastanu poteškoće…?
| Stanje | Uzrok | Što napraviti |
|---|---|---|
| Širenje neugodnog mirisa (često kiselkastog) | Neuravnotežen odnos ugljika i dušika (višak dušika), najčešće zbog odlaganja ostataka hrane. Uzrok može biti i nabijenost odnosno slaba prozračenost kompostne mase te prevelika vlažnost. | Posuti kompostnu masu drvenastim materijalom kao piljevina, drvena strugotina, suha trava ili slično, pomiješati i prorahliti. U slučaju izraženog kiselkastog mirisa može se upotrijebiti hidratizirano vapno. |
| Kompostna masa je suha, proces je vrlo usporen | Nedostatak vlage | Kompostnu masu u više navrata ovlažiti zaljevačom. Provjera vlažnost: iz sredine mase uzeti nešto kompostnog materijala i stisnuti ga u šaku. Iz njega se ne smije cijediti voda, a nakon otvaranja šake materijal se ne rasipa nego ostaje u grumenu. |
| Proces kompostiranja vrlo spor | Neuravnotežen odnos ugljika i dušika (višak ugljika), najčešće zbog viška drvenaste, odnosno celulozne mase. | Dodati biorazgradivog materijala bogatog dušikom, kao svježa trava i kuhinjski otpad. |
2Kada je kompost zreo?
Ovisno o vrsti i količini kompostiranog materijala te uvjetima kompostiranja, u roku od šest mjeseci do godinu dana od biorazgradivog otpada nastao je kompost. Zreo kompost je ujednačenog izgleda; grumenast, tamnosmeđe do crne boje, miriše na šumsku zemlju. U njemu ne prepoznajemo više početni biomaterijal, osim nekih teže razgradivih dijelova, poput koštica voća, ljuski oraha, komadića drva... Nezreli kompost nema tamnu boju, kiselkastog je mirisa ili miriše na gljive. U njemu se mogu naći ostaci lako razgradivih tvari poput lišća, ostataka povrća i sl. Takav kompost mora još neko vrijeme odležati. Najbolje je da ga preokrenemo i ostavimo da dozrijeva.
TEST ZRELOSTI: Da bismo bili sasvim sigurni je li kompost dozreo, možemo napraviti jednostavan test. U plitku posudu stavimo malo komposta. Zasijemo sjeme koje brzo klija, npr. sjeme salate. Zdjelicu ostavimo na svijetlom mjestu. Pazimo na vlažnost (najbolje je vlažiti raspršivačem). Nakon nekoliko dana sjeme će niknuti. Biljke bi trebale niknuti ravnomjerno i biti svježe, zelene, pravilnog rasta. Ako sjeme u kompostu nije isklijalo ili su biljčice kržljave, kompost nije zreo i morat će još neko vrijeme odstajati.
TEST ZRELOSTI: Da bismo bili sasvim sigurni je li kompost dozreo, možemo napraviti jednostavan test. U plitku posudu stavimo malo komposta. Zasijemo sjeme koje brzo klija, npr. sjeme salate. Zdjelicu ostavimo na svijetlom mjestu. Pazimo na vlažnost (najbolje je vlažiti raspršivačem). Nakon nekoliko dana sjeme će niknuti. Biljke bi trebale niknuti ravnomjerno i biti svježe, zelene, pravilnog rasta. Ako sjeme u kompostu nije isklijalo ili su biljčice kržljave, kompost nije zreo i morat će još neko vrijeme odstajati.
3Kako primijeniti kompost?
Zreo kompost poboljšava strukturu i mikrobiološku aktivnost tla stoga može poslužiti kao gnojivo ili kao sredstvo za poboljšanje kvalitete tla. U proljeće ili prije sadnje ili u razdoblju rasta i razvijanja biljaka kompost pospemo po tlu i po mogućnosti lagano izmiješamo s površinskim slojem zemlje. Kompost ne smijemo duboko zakopati. Ako ga koristimo za uzgoj lončanica i balkonskog cvijeća, moramo ga obavezno u podjednakoj količini miješati sa zemljom iz vrta ili s lanjskom zemljom iz lonaca. Tijekom cijele godine možemo u lonce dodavati malo komposta.
Količina komposta koju upotrebljavamo u povrtlarstvu ovisi o vrsti povrća. Različite kulture imaju različite potrebe za hranjivim tvarima:
| Velika potrošnja | Srednja potrošnja | Mala potrošnja |
|---|---|---|
| kupus, cvjetača, rajčica, celer, krastavci, poriluk, krumpir... | koraba, špinat, salata, repa, rotkva, mrkva, cikla, češnjak, luk... | grašak, grah, bob, začinsko bilje, ljekovito bilje... |
| 4–6 l komposta na 1 m2 | 2–4 l komposta na 1 m2 | 1–2 l komposta na 1 m2 |
4Više o tome